Što je to emocionalna inteligencija?
Mogli bi je definirati kao sposobnost izražavanja I kontrole vlastitih emocija ali I sposobnost zamjećivanja, razumijevanja I tumačenja emocija drugih ljudi te naša sposobnost prikladnog odgovora na tuđe emocije. Izraz emocionalna inteligencija (EI) su skovali Salovey I Mayer 1990. Oni su predložili model s 4 čimbenika EI:
1. Doživljavanje tj zamjećivanje emocije što uključuje ispravno tumačenje neverbalnih signala kao što su izražaj lica ili govor tijela.
2. Rasuđivanje u skladu s emocijama koje vodi k razmišljanju I intelektualnim procesima pri kojima nam emocije pomažu da slažemo prioritete u onome na što obraćamo pažnju I na što reagiramo. Budi se naš emocionalni odgovor na stvari koje su nam privukle pažnju.
3. Razumijevanje emocija znači pravilno protumačiti uzrok I značenje emocije koju primjećujemo kod drugog. Npr šef je ljut jer možda nismo dobro obavili posao ali ljut je možda I zato što je ujutro dobio kaznu zbog prebrze vožnje!
4. Upravljanje emocijama podrazumijeva kontrolu nad emocijama kao I prikladan odgovor I reakciju na emocije drugih.
Puno popularniji je model emocionalne inteligencije koji je razvio Daniel Goleman I koji ima snažan utjecaj u poslovnoj zajednici. Kao I mnogi znanstvenici on smatra da se za razliku od IQ, EI može razvijati (nije zadana genetski). To je ono što u svakodnevnom govoru zovemo sazrijevanje ličnosti. Zato su voditelji u zrelim godinama obično uspješniji od mlađih kolega jednake ili više inteligencije I stručnosti. Visoka emocionalna inteligencija ne mora biti ključna za uspješno vođenje u stabilnim vremenima, ali u dinamičnom okruženju uvođenja promjena ili savladavanja kriza, ona postaje ključni faktor uspješnosti vođa.
Goleman smatra da uspješan vođa mora razviti cijeli niz kompetencija kojima će usavršiti svoju emocionalnu inteligenciju. Ugrubo ih možemo podijeliti u osobne i društvene kompetencije.
Osobne kompetencije
1. SAMOSVIJEST
Samosvijest je sposobnost da se prepoznaju I razumiju vlastita raspoloženja, emocije I motivi te njihov utjecaj na druge. Uključuje sposobnost prepoznavanja vlastitih emocija, ispravne procjene vlastitih sposobnosti I samopouzdanje. Za samopouzdanje je važna i unutarnja motiviranost kao strast za poslom koja nije potaknuta novcem ili statusom. To je volja, sklonost I spremnost za ulaganje energije I upornosti u postizanju cilja.
2. SAMOKONTROLA
Sposobnost kontrole I preusmjeravanja negativnih i uznemiravajućih impulsa i raspoloženja te sklonost odgađanju donošenja preuranjenih zaključaka…razmisliti prije djelovanja. Podrazumjeva dobro slaganje s drugima i efikasno upravljanje konfliktima, jasnoću u izražavanju ideja i prenošenju informacija. Za kvalitetan i konstruktivni odnos s drugima potrebna je empatija kao sposobnost prepoznavanja tuđih osjećaja
Društvene kompetencije
1. DRUŠTVENA SVJESNOST
Osobe koje imaju razijenu ovu vještinu odmah osjete raspoloženje i atmosferu u prostoriji. Kada slušaju druge ljude trude se i uspijevaju shvatiti što oni „zaista“ govore, razumjevajući sugovornika na puno dubljoj razini od izgovorenih riječi. Iskreno ih je briga za ono kroz što drugi prolaze i to sugovornici osjećaju. Orjentirani su na pomaganje drugima i imaju osjećaj za prepoznavanje odnosa među drugim ljudima.
2. UPRAVLJANJE MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA
Ovo su vještine upravljanja odnosima s drugim ljudima I građenja društvenih mreža, te sposobnost traženja zajedničkih točki i uspostavljanja suradnje I suglasja. Osnovna osobina je empatija, kao sposobnost razumijevanja emocionalnih stanja drugih ljudi I vještina ophođenja s drugim ljudima u suglasju s njihovim emocionalnim stanjima. Među ove sposobnosti spada i svjesnost i razumijevanje odnosa u organizaciji i društvenom okruženju te orijentacija ka činjenju usluga drugima. Osobe koje imaju razvijenu ovu vještinu lako uočavaju neslužbenu hijerarhiju, osobe koje imaju otjecaj na druge i neizgovorene interese.
